Trump najavio novi udar na Rusiju, ali očekuje i od Europe da poveća pritisak

Američki su dužnosnici također rekli europskim partnerima da podržavaju korištenje zamrznute ruske imovine u EU za kupnju američkog oružja za Kijev, a Washington je započeo i interne rasprave o mogućnosti korištenja ruske imovine zadržane u SAD-u za potporu ukrajinskom ratnom naporu, navela su dvojica američkih dužnosnika, piše Reuters.

Iako nije jasno hoće li Washington te poteze zaista i provesti u skorije vrijeme, činjenica da su takvi instrumenti već pripremljeni pokazuje da administracija raspolaže razrađenim mehanizmima za daljnje pojačavanje pritiska, nakon što je Trump u srijedu uveo prve sankcije Rusiji otkako se vratio u Bijelu kuću u siječnju.

Donald Trump nastoji se predstaviti kao globalni mirotvorac, no sam je priznao da je okončanje ruskog, već više od tri godine dugog rata u susjednoj Ukrajini teže nego što je očekivao, dodaje se u tekstu.

Europski saveznici – pogođeni Trumpovim izmjenama između popustljivosti i ljutnje prema Vladimiru Putinu – nadaju se da će američki predsjednik nastaviti povećavati pritisak na Moskvu te i sami razmatraju odlučne mjere.

Visoki američki dužnosnik rekao je za Reuters da bi volio da sljedeći veliki korak prema Rusiji naprave europski saveznici – bilo dodatnim sankcijama ili carinama. Drugi izvor, upoznat s unutarnjom dinamikom administracije, rekao je da će Trump vjerojatno nakratko „pritisnuti pauzu“ i pričekati rusku reakciju na srijedu uvedene sankcije.

Te sankcije bile su usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosneft, što je izazvalo rast cijena nafte za više od 2 dolara i natjeralo velike kineske i indijske kupce ruske nafte da potraže alternative.

BANKARSKI SEKTOR I NAFTNA INFRASTRUKTURA

Neke od dodatnih sankcija koje su Sjedinjene Države pripremile odnose se na ruski bankarski sektor i infrastrukturu koja se koristi za izvoz nafte, rekao je američki dužnosnik i još jedna osoba upoznata s planovima.

Prošlog tjedna ukrajinski su dužnosnici iznijeli SAD-u prijedloge za nove sankcije, uključujući ideju o potpunom isključivanju svih ruskih banaka iz sustava transakcija u američkim dolarima, kazala su dva izvora. Nije, međutim, jasno koliko ozbiljno Washington razmatra te prijedloge, piše Reuters.

Američki Senat također radi na oživljavanju dugo odgađanog dvostranačkog zakona o sankcijama, a izvor upoznat s internim procesima rekao je da je Trump otvoren za njegovo podupiranje – no malo je vjerojatno da će to učiniti ovog mjeseca. Ministarstvo financija odbilo je komentirati.

Kirill Dmitrijev, Putinov posebni izaslanik za ulaganja i gospodarsku suradnju, rekao je u petak da vjeruje kako su Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata.

Glasnogovornica ukrajinskog veleposlanstva u Washingtonu Halyna Yusypiuk izjavila je da Kijev pozdravlja nedavnu odluku o sankcijama, ali nije željela dodatno komentirati.

„Rastavljanje ruskog ratnog stroja najhumaniji je način da se ovaj rat privede kraju,“ napisala je u e-poruci.

TJEDAN PUN PREOKRETA

Trumpova odluka o uvođenju sankcija Rusiji uslijedila je nakon burnog tjedna u kojem se administracija suočavala s unutarnjim nesuglasicama oko politike prema Ukrajini. Trump je prošlog tjedna razgovarao s Putinom i najavio njihov sastanak u Budimpešti, čime je iznenadio Ukrajinu.

Dan kasnije sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Washingtonu, gdje su američki dužnosnici pritisnuli Kijev da pristane na predaju dijela teritorija u Donbasu u sklopu neujednačene razmjene teritorija. Zelenski je to odbio, a Trump je nakon sastanka zauzeo stav da se sukob „zamrzne“ na postojećim linijama bojišnice.

Potom je Moskva poslala diplomatsku notu Washingtonu u kojoj je ponovila svoje mirovne uvjete, a nekoliko dana kasnije Trump je izjavio novinarima da je sastanak s Putinom otkazan jer mu se „jednostavno nije činilo ispravnim“.

No, po riječima Dmitrijeva, koji je u petak stigao u Washington na razgovore, sastanak nije otkazan, nego će se održati u kasnijem terminu.

Dvojica američkih dužnosnika priznala su privatno da je Trumpov plan o sastanku s Putinom vjerojatno bio plod „pretjeranog optimizma“ nakon postizanja primirja u Gazi – uspjeha koji je, smatraju, predsjednik pokušao iskoristiti kako bi postigao i mirovni proboj u Ukrajini.

Trump je konačnu odluku o sankcijama donio u srijedu na sastanku s ministrom financija Scottom Bessentom i državnim tajnikom Marcom Rubiom, rekao je visoki dužnosnik Bijele kuće.

AMERIČKI PRITISAK NA EUROPU

U pozadini svega, Ukrajina je dobila i američki poticaj: postupak odobravanja prijenosa podataka za ciljanje ruskih meta dugog dometa premješten je iz Pentagona u Washingtonu u Europsko zapovjedništvo SAD-a u Njemačkoj, koje američki i europski dužnosnici smatraju „tvrđom linijom“ prema Rusiji.

Ipak, Trump je izjavio da još nije spreman Ukrajini isporučiti krstareće rakete Tomahawk, koje Kijev traži.

Sjedinjene Države također pritiskaju Europu da dodatno stegne financijski obruč oko Moskve. Pri objavi američkih sankcija, Bessent je pozvao EU da slijedi američki primjer.

Šire gledano, američki su dužnosnici kritizirali EU i NATO države što ne poduzimaju odlučnije korake protiv Rusije.

Međutim, jedan visoki dužnosnik EU upozorio je da će Uniji biti teže potpuno blokirati Lukoil nego SAD-u, budući da je ta kompanija snažno integrirana u europsko gospodarstvo – posjeduje rafinerije u Bugarskoj i Rumunjskoj te veliku mrežu benzinskih crpki diljem kontinenta.

„Mislim da prvo moramo pronaći način kako se postupno odvojiti... prije nego što uvedemo potpune sankcije,“ rekao je taj dužnosnik EU-a.